Arhiva

Archive for oktobar 2010

Instalacija Ubuntu-a 10.10

31. oktobra 2010. Postavi komentar

Kada ubacite CD Ubuntu 10.10 i pokrenete računar, prvo će se pojaviti ovaj prozor. Na njemu imate dve opcije: da probate Ubuntu bez da ga instalirate na računar i da instalirate Ubuntu na računar.

Ako izaberete da instalirate na računar, onda sledeći prozor će biti ovaj. Na njemu izaberete jezik koji vam najviše odgovara. I kliknete na dugme „forward“ tj napred.

Sledeći prozor vas upoznaje sa osnovnim zahtevima pre same instalacije: a to je da imate barem 2,6GB prostora na hard disku(HDD), da je računar priključen na struju, i da ima aktivnu internet konekciju(iako poželjno, nije preko potrebno da imate internet)

Kod sledećeg koraka počinjemo sa particionisanjem hard diska, ima dve opcije:

  1. da obrišemo ceo hard disk(HDD), ili
  2. da ručno sami napravimo particije:

Ako izaberemo ručno da podesimo particije, a to bi bio slučaj kada imamo već instaliran operativni sistem(windows XP, Vista, 7) i želimo da ga zadržimo i tako prilikom podizanja(dual-boot) sistema ćemo moći da biramo koji sistem želimo da podignemo: Ubuntu ili Windows;

Gore na slici vidim da je hard disk podeljen na četiri particije: dve su za windows, a 2 za Ubuntu:(kako unapred pripremiti particije za linux OS)

  • dev/sda1  ntfs
  • dev/sda2  ntfs  ove particije pripadaju windowsu i ne treba ih dirati, a
  • dev/sda3  ext4
  • dev/sda4  swap particije pripadaju Ubuntu-u, a prva je mesto gde će bti instaliran operativni sistem, a druga(swap) je virtuelna memorija-swap particija treba da bude jednaka ili malo veća od količine RAM memorije. Ako imamo 3GB Ram-a, onda i swap particija je 3GB.

Dakle, kliknemo na sda3 particiju i izaberemo „uredi“ dugme i onda se pojavi ovaj prozor:

  1. Prva stvar od gore je veličina particije
  2. Pa onda koji fajl sistem želimo da koristimo(kod windowsa je ntfs), a tu je ext4,
  3. Čekiramo, da formatira particiju u željeni fajl sistem, i
  4. Tačka montiranja treba da bude kosa crta „/“ i kliknemo OK.

Nakon toga prozor izgleda ovako:

Kliknemo na „Instaliraj odmah“ i još nekih 20min i imate Ubuntu.

Ali ako želimo da imamo samo Ubuntu na računaru(preporučujem), tj ako izaberemo da„obriši i iskoristi ceo disk“, onda Ubuntu sam formatira i uređuje hard disk prema njegovim potrebama, a sledeći prozor je ovaj:

Gde biramo našu najbližu lokaciju: Belgrade, a onda:

Biramo raspored tastature, da li želimo Srpsku-ćiriličnu, latiničnu ili neku drugu postavku za tastaturu. Sledeće:

Ubacimo osnovno podatke vezano za naše ime, lozinku, i način prijavljivanja na sistem.
Obavezno zapamtimo ovu lozinku, jer kod obavljanja važnih sistemskih ili administrativnih izmena na sistemu, Ubuntu će tražiti da ukucamo tu lozinku da potvrdimo naš autoritet.

Početi, al odakle?

18. oktobra 2010. 1 komentar

Živimo u vremenu kada imati ilegalni softver nije više cool (ako je ikad i bilo) a i sve više ljudi želi da uživa u čistoj savesti, pa treba probati da se ono što imamo na računaru legalizuje a da nas to ne udari jako po džepu. Mnogi ljudi se iznenade (pogotovo kod nas), kada saznaju koliko košta legalan softver koji je do sada nekim čudom nicao na ulici kod ‘Pere koji reže CD’.

Naime, cene otprilike izgledaju ovako:

Windows 7 Starter:  4.990din

Windows 7 Home Basic:  10.290din

Windows 7 Home Premium:  12.990din

Windows 7 Professional:  17.290din

Windows 7 Ultimate:  22.990din


Pri tom treba uračunati i to da se ni uz jedan od njih ne dobija Microsoft Office (verzija 2010 košta od 21.000,00 do 57.000,00 din).

To čitavu cifru jednog osnovnog softverskog sistema podiže na od 300 do skoro 600 evra (bez hardvera). Tada mnogi pozdrave bilo koje jeftinije rešenje mada pri tom malo škripuću zubima jer kada čuju ‘jeftinije’, za njih to obično znači i manje kvalitetno. E pa, predstavljam vam jeftinije a ipak veoma kvalitetno i pouzdano rešenje. Dajte šanse Linuxu.

Da bi neko objektivno stekao uvid u to šta je Linux, trebao bi neko vreme da aktivno radi na njemu. Za to je neophodan neki minimum znanja. Cilj ovog bloga a i mnogih drugih na temu početka rada na Linuxu je da proces učenja skratimo tako da nova osoba ne mora da prodje ‘muku’ koju smo mi ostali morali.

Ukratko, Ubuntu linux je proistekao iz Debian linuxa i karakterističan je po velikoj podršci korisnika. Postoji velika Ubuntu zajednica i kod nas i u svetu. Ako proguglate (Google) na internetu veoma lako možete pronaći kako se šta radi na njemu, lakše nego za bilo koju drugu distribuciju.

Nisu sve distribucije ili sve verzije besplatne. Ipak i one koje se naplaćuju nemaju cenu koja je nedostupna većini ljudi. Primer toga je Mandriva Linux koji jednu verziju naplaćuje sa 9.90 evra drugu sa 39 evra a opet neke druge verzije sa 49, 69 i 299 evra. Sa druge strane jednako kvalitetan Ubuntu Linux je besplatan, i normalno je da se neki pitaju kako to može da bude, zato što kada se čuje ‘besplatno’ onda se to brzo povezuje sa nekvalitetnim, lošim, nečim što niko ne želi da poseduje. Kako je moguće da kvalitetan sistem bude besplatan?

Postoje dva bitna razloga:
1. Otvorenog je koda. To znači da su mnogi uključeni u razvoj. Ne postoji zabrana korišćenja koda. Programeri i korisnici su čak i ohrabreni da predlože unapređivanje programa i sistema. Tako veliki broj programera, kako profesionalaca tako i amatera radi na njegovom održavanju. Do koda se lako dolazi i svako ko zna nešto o programiranju može dati svoj doprinos. Ovo smanjuje troškove. I umesto da se sistemom bave samo plaćeni programeri kojima je nekim čudom uklonjena kreativnost, njime se bave svi koji nešto znaju o tome. Ovo ipak ne znači da imate loš softver. Napisan kod mora proći kroz ozbiljne provere stručnjaka pre nego se pusti u neku distribuciju Linuxa. Sa druge strane nekim firmama je zaista stalo da imaju stabilan sistem jer njihovo poslovanje zavisi od toga. Zato mogu da izaberu da finansiraju ovaj projekat. Da napomenemo samo kompanije koje se bave proizvodnjom računara na kojima ponekad dostavljaju Ubuntu Linux (na primer DELL, pogledajte web stranu o Ubuntu Linuxu na Dell računarima). Tu su i druge kompanije, kao one koje su na serverskom tržištu itd.
2. Održava ga i finansira firma Canonical. Dakle besplatan je za vas, vi ne plaćate za njegove programere i održavanje sistema. Ali neko drugi plaća. Naravno, postoje i usluge koji se naplaćuju firmama koje ga koriste. Na taj način je vama omogućeno da bez naplate imate jedan sjajan sistem.

U stvari engleska reč ‘free’ se kod nas prevodi rečju ‘besplatno’ ali u engleskom jeziku postoji još jedna definicija koja bolje opisuje Linux: ‘slobodno’. Jedan od osnivača ‘Free Software Foundation’ koja je dobrim delom zaslužna za razvoj Linuxa, je jednom prilikom rekao: “To understand the concept, you should think of “free” as in “free speech”, not as in “free beer”.“ Za one koji imaju interesovanje da saznaju više o tome kako je nastao Linux i koje su bile prepreke u razvoju, preporučujem da pogledaju veoma uzbudljiv dokumentarni film “Revolution OS“.

 



Ubuntu 11.04 alfa

Ubuntu dolazi sa grafičkim okruženjem GNOME. Nemojte se zbuniti, Microsoft Windows ima samo jedno grafičko okruženje i zato je fanovima Windowsa zbunjujuće da neki OS ima više načina da se čitav desktop predstavi, e pa Linux je poznat po tome da je skoro sve stvar izbora pa i grafičko okruženje. Skoro svaka distribucija ima izbor od više grafičkih okruženja a tako je i sa Ubuntu linuxom.

Da vam pomognem jednim primerom da razumete razliku u grafičkim okruženjima: Ako na primer želite da kupite jedan automobil, u osnovnoj varijanti on dolazi sa običnim staklima, plastičnom kontrolnom tablom i tvrdim sedištima. Ako uzmete isti model ali sa dodatnom opremom onda možda dobijete i kožna sedišta, zatamljena stakla i kvalitetniju mekanu kontrolnu tablu. Motor i šasija su isti ali užitak u drugom je veći. Isto je i sa Linuxom. Jezgro Linuxa je isto ali koliko ćete uživati zavisi od toga koje grafičko okruženje imate. Naravno, jači računari mogu raditi sa lepšim a slabiji sa manje lepim grafičkim okruženjem. Kako da znate koje grafičko okruženje je bolje ili lepše? Probajte. Testiranje Linuxa je deo upoznavanja, zato nemojte suditi o Linuxu na osnovu jednog grafičkog okruženja, probajte drugo, pa treće itd. Zapamtite, to je samo spoljašnjost Linuxa, jezgro je isto, a to je ono što je važno. Ubuntu sa GNOME se zove Ubuntu, onaj sa KDE se zove Kubuntu, a onaj sa XFCE Xubuntu, i tako dalje. Da ne dužimo priču, probajte i jedno i drugo pa će te videti, šta vam se svidja i šta vam odgovara.

Minimalna konfiguracija:
1 GHz x86 processor, 512MB RAM, 5GB HDD, Grafička karta i monitor koji podržava rezoluciju 1024 by 768, Ili CD/DVD Drive ili USB port (ili oboje), Pristup internetu je od koristi.

Da li je vaš računar kompatibilan sa operativnim sistemom Ubuntu možete pogledati na strani Ubuntu-certified hardware. Ali ako ga niste skoro kupili verovatno ga nećete tamo naći jer je ovaj servis počeo sa radom tek od nedavno.

Nastaviće se…

Novi Sajt za Ubuntu podršku

14. oktobra 2010. 1 komentar

>Baš u vreme kad je izašao Ubuntu 10.10 (Maverick Meerkat), Stack Exchange nam je pokazao novi sajt, koji se zove askubuntu.com,posvećen Q&A(pitanjima i odgovorima) za Ubuntu korisnike, developere i partnere.Evo kratkog pregleda i nekoliko misli o tome gde se sajt uklapa u Ubuntu ekosistem.
Zaživeo je na Oktobar 10, istog dana kada je Ubuntu 10.10 debitovao, askubuntu.com opisuje sebe kao “slobodan, zajednicom-teran” izvor.  Za sad je u javnom beta izdanju.
askubuntu.com thread
Sajt je što se tiče dizajna i filozofije sličan drugim aplikacijama koje održava Stack Exchange, kao što su Server Fault i Super User.  Njegova osnovna funkcija je da korisnici mogu postavljati pitanja, i to da mogu ali ne moraju napraviti nalog, a ipak dobiti odgovore.

Jedinstvena vrednost?

Bilo koji Ubuntu korisnik ili Canonical partner koji je bio tu u blizini dešavanja je verovatno upoznat sa barem jednim od drugih sajtova koji nude Ubuntu podršku od strane neke zajednice.  Najočigledniji je Ubuntu Forums, najstariji i verovatno najpopularniji izvor za korisnike koji traže pomoć u svim oblicima, tu je i zajednica Srbije: Ubuntu-RS.org (urednik na ovom forumu). U dodatku, Canonical je domaćin na Launchpad Answers, koji ima odeljak posvećen Ubuntu-u koji ima dosta velik promet. Na kraju, postoje i dosta third-party sajtova koji su domaćini za Ubuntu korisnike na drugim jezicima, kao malopre pomenuti Ubuntu-RS na srpskom jeziku.
askubuntu.com, je skorašnji polaznik u ovom društvu koje je već dosta vremena na sceni. Ali opcije koje ga izdvajajut–kao što je mogućnost postovanja bez svog kreiranog naloga, i dizajnom kojim je lako locirati najbolje rešenje unutar dugačkih i kompleksnih tredova, čini ga korisnim izvorom za Ubuntu zajednicu.
To ne znači da ostali sajtovi koji pružaju podršku Ubuntu distribuciji, bilo da su vođeni od strane Canonical ili third parties, imaju manju važnost. Svako od njih je jedinstven na svoj način, i možda je više adekvatan u jednoj situaciji nego u drugoj.
Postojanje askubuntu.com je takođe dokaz da Ubuntu zajednica nastavlja da raste, ne samo kroz napore Canonical već i nezavisno. A za one koji se brinu da će ova distribucija krenuti putem Slackware ili Mandrive, ovo je ohrabrujuća činjenica.

Kategorije:linux, novosti, ubuntu Oznake: , ,

9 stvari za uraditi nakon instalacije Ubuntu 10.10

13. oktobra 2010. 1 komentar

Zadnje izdanje Ubuntu 10.10 Maverick Meerkat je tu sa tonu poboljšanja. Mislim da je vreme prestati govoriti o velikim koracima koje je Ubuntu 10.10 napravio po pitanju upotrebljivosti i da se koncentrišemo na stvari koje treba ili koje možemo učiniti sa novim Ubuntu 10.10 „Maverick Meerkat“.

Ažuriraj arhive(repositories)

  • Svaki put kada instalirate najnoviji Ubuntu, prva stvar koju treba da uradite je da updatejete repositories i da proverite da li imate poslednje updejtove.

Idite do System – Administration – Synaptic Package Manager i klik na ‘Reload’ dugme ili jednostavno u terminalu ukucajte sledeće:

sudo apt-get update && sudo apt-get upgrade
  • Gotovo.

Instaliraj Ubuntu Restricted Extras

  • Instaliraj „ubuntu-restricted-extras“ pakete. Ovo će omogućiti da tvoj Ubuntu da reprodukuje popularne formate kao što su mp3, avi etc. klikni ovde ili us koristi komande navedenu ispod da bi instalirao pakete.

sudo apt-get install ubuntu-restricted-extras

  • Gotovo

Omogući punu DVD reprodukciju uključujući Dual Layer DVD

  • Iako će instaliranje restricted extras paketa rešiti mnoge vaše probleme, možda nećete moći gledati dual layer dvd na tvom Ubuntu.
  • Zbog toga, morate instalirati libdvdcss2 paket iz medibuntu repositories. Jednostavno uradite sledeće:
sudo wget --output-document=/etc/apt/sources.list.d/medibuntu.list http://www.medibuntu.org/sources.list.d/$(lsb_release -cs).list && sudo apt-get --quiet update && sudo apt-get --yes --quiet --allow-unauthenticated install medibuntu-keyring && sudo apt-get --quiet updatesudo apt-get install libdvdcss2
  • Gotovo.

Proveri dostupnost vlasničkih hardware draivera

  • U mom slučaju, svi hardvare, grafički i bežični drajveri su odmah bili uključeni. Ali to neće biti slučaj sa svima.
  • Ako ste među onima kojima nisu uključeni drajveri, onda idite do System – Administration – Hardware Drivers i proverite da li postoje ikakvi drajveri i aktivirajte one koje želite. U 90% slučajeva, ovo će doneti povoljne rezultate. Oni koji nisu u mogućnosti da još uvek uključe hardware drivere će morati da kopaju po ubuntu forumu.
Instalirajte Compiz Config Settings Manager (ccsm) 

  • Compiz desktop efekti su dostupni u Ubuntu po defaultu i ako imate bilo kakvu 3D akseleraciju,onda možete koristiti Compiz.
  • Tvikovanje compiz po vašoj želji, instalirajte „compizconfig-settings-manager“. klikni ovde ili uradite sledeće da bi instalirali „compizconfig-settings-manager“.
sudo apt-get install compizconfig-settings-manager
  • Gotovo. Idite do System – Preferences – CompizConfig Settings Manager. Ubuntu 10.10 zaslužuje i malo uređivanja lepote kroz teme
  • Jedna od favorita, što se tiče tema je Equinox GTK Theme + Faenza Icon Theme kombinacija. Isprobajte.
sudo add-apt-repository ppa:tiheum/equinox && sudo apt-get updatesudo apt-get install gtk2-engines-equinox equinox-theme equinox-ubuntu-theme faenza-icon-theme

Nautilus bez Nautilus-Elementary je dosadan!

nautilus elementary ppa
  • Nautilus-Elementary je Nautilus na steroidima. Vaš omiljeni file browser je upravo postao odvratno dobar.
  • Da bi instalirao Nautilus Elementary u Ubuntu Maverick, uradite sledeće:
sudo add-apt-repository ppa:am-monkeyd/nautilus-elementary-ppasudo apt-get update && sudo apt-get upgradenautilus -q
  • Gotovo. Nautilus Elementary je na najboljem izgledu kada je korišten sa Equinox + Faenza theme kombinacijom o kojo smo malopre govorili.

Equinox/Faenza + Nautilus Elementary + Gloobus Preview = Odličan desktop


Gloobus Preview
  • Gloobus Preview je jednostavna aplikacija za pregled fajlova koja bi možda trebala biti uključena kao u default instalaciju. Lako upotrebljiva i „laka“.
  • Instalirajte Nautilus Elementary radi najboljih rezultata. Sledećim koracima će t instalirati Nautilus Elementary i Gloobus Preview zajedno .
  • Zadržite na umu, da ako ste instalirali Nautilus Elementary iz prethodnog koraka onda ne morate dodati ‘ammonkey’ Nautilus Elementary PPA ponovo.
sudo add-apt-repository ppa:gloobus-dev/gloobus-previewsudo add-apt-repository ppa:am-monkeyd/nautilus-elementary-ppasudo apt-get update && sudo apt-get install gloobus-preview && sudo apt-get upgrade
  • Gotovo. Pritisnite razmak da bi aktivirali Gloobus Preview. Detaljan pregled Gloobus Preview-a i  screenshotova ovde.

Još neke dodatne aplikacije

Clementine-Player

Još neke aplikacije koje su u redovnoj upotrebi, a nisu tu po defaultu. A sve one su dostupne u Ubuntu 10.10 repo-ima. da bi ih instalirali pratite sledeće linkove.

To je to, moj Ubuntu 10.10 je spreman za vožnju. Možda se čini kao puno, ali verujte mi i nije baš tako lako da se odradi. Uživajte u Maverik magiji.